Istaknuto je da je BiH bila veliki korisnik povoljnih kredita Svjetske banke, koji su joj omogućili ekonomski napredak.
U prošloj godini zabilježen ekonomski rast od oko 4 odsto u odnosu na BDP u realnom smislu. Projekcije ukazuju da bi rast u 2023. godini mogao biti iznad 1 odsto, po čemu Bosna i Hercegovina, za razliku od mnogih zemalja u Evropi, može izbjeći recesiju. Predstavnici MMF-a čak su imali i optimističnije prognoze ekonomskog rasta.
Dopredsjedavajući Vijeća ministara i ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez u službenoj je posjeti Vašingtonu.
Danas sam predvodio delegaciju BiH na susretu sa visokim zvanicima Svjestke banke MMF-a.
On je na svom Facebooku objavio izvještaj o sastancima koje je imao u proteklom danu:
“U delegaciji naše zemlje su još i guverner Centralne banke BiH, zamjenik ministra finansija BiH, predstavnici entitetskih vlada, te predstavnici Ambasade BiH u Washingtonu.
Tokom sastanka sa izvršnim direktorom Svjetske banke Koenom Davidsom, podržan je Program Svjetske banke koji se implementira u BiH, sa posebnim naglaskom na potrebu ubrzanja procesa potrošnje odobrenih kredita. Zahvalio sam se na dosadašnjoj podršci i istakao da BiH od Svjetske banke ne treba samo novac nego i tehničku pomoć, posebno u kontekstu EU integracija.
Na sastanku sa potpredsjednicom Svjetske banke za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju Antonellom Bassani razgovarao sam o projektima u implementaciji, ali i pripremi. Svjetska banka je nedavno odobrila kredit za podršku reformi zdravstvenog sektora u visini od oko 100 miliona USD, što je ocijenjeno kao napredak u procesu implementacije strukturalnih reformi. Gospođa Basanni pozdravila je odluku Vijeća ministara BiH kojom je BiH postala donator IDA fonda, koji se bavi podrškom razvoja nerazvijenih zemalja.
Istaknuto je da je BiH bila veliki korisnik povoljnih kredita Svjetske banke, koji su joj omogućili ekonomski napredak. Pohvaljena je namjera BiH da kao srednje razvijena zemlja podrži razvoj drugih zemalja putem IDA fonda, što je još jedan pokazatelj ekonomskog napretka, koji je značajan za proces priključenja u EU.
Na sastanku sa šeficom misije IMF za BiH Alinom Iancu, izrazio sam nadu da će u narednom period naša zemlja otpočeti aktivnije zaključivanje aranžmana sa MMF-om, prvenstveno zbog potrebe provođenja reformi, posebno one u skladu sa 14 preporuka Evropske komisije koje se često podudaraju sa zahtjevima MMF za zaključenje novog programa. Naglasio sam važnost reformi u oblasti javnih nabavki, borbe protiv korupcije i jačanja transparentnosti javnih finasija. Gospođa Alina je posebno istakla potrebu za jačanjem javnih finansija, održavanje stabilnosti valutnog odbora i finansijskog sektora.
U razgovoru sa izvršnim direktorom MMF-a Paulom Hilbersom, predstavnici naše zemlje su upoznali prisutne sa ekonomskim kretanjima u BiH. Istaknuto je da je u prošloj godini zabilježen ekonomski rast od oko 4 odsto u odnosu na BDP u realnom smislu. Projekcije ukazuju da bi rast u 2023. godini mogao biti iznad 1 odsto, po čemu Bosna i Hercegovina, za razliku od mnogih zemalja u Evropi, može izbjeći recesiju. Predstavnici MMF-a čak su imali i optimističnije prognoze ekonomskog rasta.
Međutim, očekuje se da će inflacija i dalje biti iznad dugogodišnjeg prosjeka. U prošloj godini kretala se oko 14 odsto, da bi početkom ove godine zabilježila pad od dva procenta. Projekcije Centralne banke BiH ukazuju da bi do kraja godine inflacija mogla pasti na nivo između 5 i 6 odsto, sa čime su se predstavnici MMF složili.
Na kraju susreta dogovoreno je da se dijalog nastavi tokom predstojeće posjete predstavnika MMF Bosni i Hercegovini, koja je planirana polovinom maja ove godine.
Sutra je planiran nastavak razgovora naše delegacije sa zamjenikom upravnog direktora MMF-a Bo Li i direktorom MMF-a za Evropski odjel Alfredom Kammerom”, napisao je Helez.
