Nakon što je nastala ova pravna zavrzlama, pojedini zvaničnici su se pozivali na odredbu Ustava FBiH, tvrdeći da je posredno propisan rok za izbor predsjednika Federacije.
Federacija BiH u ovom trenutku ima jednog predsjednika i pet potpredsjednika. S tim da tri potpredsjednika nisu potvrđena u Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Što, opet, znači, da je Marinko Čavara još uvijek aktualni predsjednik Federacije BiH. Kao što su Milan Dunović i Melika Mahmutbegović potpredsjednici, unatoč činjenici da je Parlament Federacije izabrao tri (pot)predsjednika Federacije BiH – Igora Stojanovića, Lidiju Bradaru i Refika Lendu. Ukratko, na čelu Federacije su predsjednik Čavara, potpredsjednici Dunović i Mahmutbegović, plus tri osobe nedefiniranog pravnog statusa.
Ova pravna zavrzlama direktno proizilazi iz odredaba Ustava Federacije BiH koje je 2. oktobra prošle godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Evo i kako.
Izbora (pot)predsjednika Federacije BiH je, zapravo, posredni izbor koji je propisan Ustavom FBiH i Izbornim zakonom BiH.
“Centralna izborna komisija BiH je nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i čije ovlasti iz nje proizilaze. Centralna izborna komisija BiH:… Utvrđuje i potvrđuje rezultate svih neposrednih i posrednih izbora obuhvaćenih ovim Zakonom, ovjerava da su ti izbori provedeni u skladu sa ovim Zakonom i objavljuje rezultate svih neposrednih i posrednih izbora obuhvaćenih ovim Zakonom”, piše u članu 2.9, tačka 9. Izbornog zakona BiH.
Dakle, CIK ovjerava i potvrđuje rezultate glasanja u oba doma Parlamenta Federacije u vezi sa izborom (pot)predsjednika Federacije BiH. Kada Parlament FBiH završi posao, sve se šalje CIK-u na utvrđivanje i potvrđivanje rezultata glasanja oba doma Federalnog parlamenta. To znači da se niko nije izabran dok CIK “ne utvrdi i potvrdi rezultate”.
Kada je 2. oktobra Christian Schmidt nametao izmjene Ustava FBiH, nije vodio računa o ovoj odredbi Izbornog zakona BiH. On odlučuje nametnuti amandmane kojima mijenja način izbora predsjednika i dvoje potpredsjednika Federacije. No, ključna odredba je u Amandmanu CXX.
“Tri kandidata izabrana u skladu s ovim člankom odlučuju između sebe koji od njih će obnašati funkciju predsjednika. Ukoliko se dogovor ne postigne, o tome će odlučivati Zastupnički dom”, piše u odredbi Ustava FBiH koju je nametnuo Christian Schmidt.
Oba doma Parlamenta Federacije BiH su izabrala Refika Lendu, Lidiju Bradaru i Igora Stojanovića kao osobe koje bi mogle biti predsjednik, odnosno potpredsjednici Federacije BiH. Međutim, postupak njihovog izbora nije okončan sve dok Centralna izborna komisija BiH ne potvrdi proces njihovog imenovanja. A CIK ih može potvrditi tek nakon što oni ili Predstavnički dom Parlamenta FBiH odluče ko je predsjednik, a ko su potpredsjednici Federacije.
No, tu dolazimo u jednu apsurdnu situaciju. Christian Schmidt nije precizirao rok do kojeg se troje izabranih moraju dogovoriti oko izbora predsjednika Federacije. A kako rok nije propisan, nije jasno kada Predstavnički dom Parlamenta Federacije odlučuje o izboru predsjednika Federacije. I, šta se dešava ukoliko, recimo, bude omjer 49:49 u Predstavničkom domu, odnosno, šta se dešava ukoliko ni Predstavnički dom, ne izabere predsjednika.
Ko je u tom slučaju predsjednik Federacije? Ili, bolje formulisano pitanje bi glasilo – ko je predsjednik Federacije BiH u periodu dok ne bude izabran predsjednik Federacije, a istovremeno su izabrane osobe koje će biti predsjednik, odnosno potpredsjednici Federacije BiH.
Ako bi se primijenila presuda Ustavnog suda BiH, broj U-1/11 od 13. jula 2012. godine po apelaciji Sulejmana Tihića, a koja govori o kontinuitetu vlasti, onda je predsjednik FBiH – Marinko Čavara. Jer onaj koji je na funkciji, dužan je obavljati dužnost sve dok njegovu dužnost ne preuzme njegov nasljednik. No, kako predsjednik Federacije BiH nije izabran, to znači da je, formalno-pravno, Marinko Čavara predsjednik Federacije. Još u uvijek. A potpredsjednici su Milan Dunović i Melika Mahmutbegović. Lidija Bradara, Refik Lendo i Igor Stojanović su, faktički, u pravnom vakuumu.
Nakon što su izabrani u oba doma Parlamenta Federacije, Bradara, Stojanović i Lendo moraju međusobno pokušati odlučiti ko je predsjednik, a ko su potpredsjednici. Ukoliko se ne usaglase, a Schmidt nije propisao rok do kojeg se moraju usaglasiti, odluku o predsjedniku donosi Predstavnički dom Parlamenta Federacije. Tek kada se završi proces izbora predsjednika, CIK utvrđuje i potvrđuje rezultate posrednih izbora i ovo troje, faktički, postaju predsjednik, odnosno potpredsjednici Federacije BiH. Sve dok to ne bude urađeno, Marinko Čavara je predsjednik, a Milan Dunović i Melika Mahmutbegović su potpredsjednici Federacije BiH.
Nakon što je nastala ova pravna zavrzlama, pojedini zvaničnici su se pozivali na odredbu Ustava FBiH, tvrdeći da je posredno propisan rok za izbor predsjednika Federacije.
“Predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika”, navedeno je u članu 5, poglavlje 2 Ustava FBiH.
No, ovaj rok od 30 dana počinje teći od momenta kada su predsjednik, odnosno potpredsjednici izabrani. Ili preciznije rečeno – od momenta kada ih CIK potvrdi. A CIK ih može potvrditi samo onda kada oni međusobno ili Predstavnički dom Parlamenta FBiH odredi ko je predsjednik. Schmidt, međutim, nije precizirao u kojem roku se njih troje moraju pokušati dogovori da bi na scenu stupio Predstavnički dom. Osim toga, Schmidt nije precizirao ni ko od troje navedenih saziva sastanak na kojem će se obaviti konsultacije. I tako sve može ići unedogled, piše “Istraga.ba”.
