Vijesti

OTKRIVENA NAJVEĆA PLJAČKA U RS-u: Evo kako Milorad Dodik preko Lutrije RS-a otima milione maraka od građana

Pokušali smo saznati i ko je i koliko od kladioničara uplatio u budžet po osnovu naknada, ali u Upravi poručuju da je to službena tajna. Međutim, uvidom u njihove finansije jasno se vidi kako imaju višemilionske prihode.

I pored brojnih kritika zakonskih rješenja, desetina zakupljenih stranica, plaćenih tekstova u novinama i naručenih televizijskih priloga, apela i najavljenih tužbi, vlast Srpske nije odustala od namjere da ovaj profitabilni posao uzme od postojećih priređivača igara na sreću i da ga na upravljanje „Lutriji RS“ kojoj će u tome „nesebično“ pomagati privatna kompanija više nego upitnog kredibiliteta.

Istraživali smo gdje je istina između međusobnih optužbi postojećih priređivača igara na sreću, koji su zaprepašćeni gubitkom političke podrške koju su uživali proteklih godina, i Vlade i Narodne skupštine RS koje su odlučile da im po svaku cijenu uzmu „zlatnu koku“ i dodijele tek osnovanoj firmi.

Posljednji potez u haotičnom, po naređenju s vrha, „sređivanju“ tržišta igara na sreću odigrao se prvog dana novembra.

Skupština akcionara „Lutrije Republike Srpske“ dala je „zeleno svjetlo“ direktoru Rajku Radovanoviću da sa kompanijom „Casino Austria VLT“ iz Švajcarske potpiše ugovor o osnivanju zajedničkog preduzeća koje će nositi naziv „Elektronska video lutrija“.

„Lutrija RS“ je partnera koji će u zajedničkom biznisu, vrijednom stotine miliona maraka, imati manjinski udio od 49 odsto odabrala na međunarodnom javnom pozivu koji je prema ocjeni domaćih priređivača „skrojen“ upravo po mjeri švajcarske kompanije.

To joj je omogućeno donošenjem novog Zakona o igrama na sreću kojim je Srpska državnom preduzeću “Lutrija RS” i samo jednoj privatnoj firmi, koja će joj biti partner, dala ekskluzivitet u organizovanju elektronskih igara, među kojima je i bingo koji je veoma popularan kod domaćih igrača.

Svi putevi vode u Banjaluku

Ko je partner “Lutrije Srpske” u ovom poslu? U ovom pitanju se zapravo krije odgovor zašto se „sređuje“ tržište i mijenja Zakon po hitnoj proceduri i bez javne rasprave.

Prema podacima sa kojima CAPITAL raspolaže „Casino Austria VLT“ je akcionarsko društvo osnovano tek u julu ove godine u Švajcarskoj. Na njegovom čelu se nalazi Johan Helmut Vede, državljanin Austrije, koji je i direktor za operacije u kompaniji „Casinos Austria International“.

Ova kompanija, u kojoj država Austrija ima značajan udio, je nezvanično jedan od akcionara u švajcarskoj kompaniji. Vrlo je simptomatično zašto „Casinos Austria International“ nije direktno došla u Republiku Srpsku, već osniva firmu u Švajcarskoj. Po određenim informacijama, cilj je bio da se sakriju imena pravih vlasnika, jer Švajcarska to omogućava.

Osim što “Lutrija RS” sklapa posao sa tek osnovanom kompanijom netransparentog vlasništva, više nego problematičan je model saradnje. Recept je preslikan iz Makedonije gdje je „lobiranjem“ „Casinos Austria International“ postala partner makedonskoj državnoj lutriji sa 49 odsto vlasništva u zajedničkoj firmi. Zakonska rješenja u RS, pa i tenderski uslovi za partnera, bukvalno su prepisani od Makedonije, što govori da su inicijatori i učesnici isti u obje zemlje.

Manjinski udio od 17,9 odsto, bez uticaja na poslovne odluke, u „Casinos Austria International“ ima i bečki „Novomatic“ koji se bavi proizvodnjom aparata za kockanje i u vlasništvu je milijardera Johana Grafa.

„Novomatic“ u Republici Srpskoj ima dvije kćerke firme „Novo RS“ i „RSA Gaming“ koje su prošle godine ostvarile ukupni prihod od 15 miliona maraka od prodaje aparata i organizovanja kockanja u poznatim kockarnicama „Admiral club“. Manjinsko vlasništvo „Novamatica“ u „Casino Austria“, čiji je direktor za operacije Johan Helmut Vede, bio je osnov za povezivanje „Novamatica“ sa, kako tvrde priređivači, nasilnim i nezakonitim preuzimanjem tržišta igara na sreću Srpske.

No, čini se da je istina daleko od toga, a ova poveznica služi kao crvena marama kako bi se skrenula pažnja sa drugih stvari. Najveći akcionari „Casinos Austria International“ su češka “SAZKA Grupa” koja preko “Medial Beteiligungs” ima 38,29 odsto akcija i država Austrija sa 33,24 odsto kapitala.

Ko zapravo kroji sreću građanima Republike Srpske?

KENO TV

– Bivši savjetnik Željke Cvijanović, a sadašnji direktor za ekonomske i finansijske poslove “Elektroprivrede Republike Srpske” Darko Milunović direktor je novoosnovane firme „KENO“ sa sjedištem na poslednjem spratu “Alternativne televizije” koju su kupili Slobodan Stanković i Mile Radišić. U kancelarijama za koje su prethodno otkazani ugovori o zakupu sa dopisništvima televizija “Al Jazeera”, “N1” i “FTV” smjestilo se preduzeće “KENO”, čiji je naziv istovjetan svjetski popularnoj igri.

Ta firma osnovana je da bi pripremala i emitovala live program igara na sreću koji će biti prikazivan na televiziji, u kladionicama i u kafićima. Sve osmišljeno, u paketu, sa projektom uvođenja novog igrača na tržište bliskog vlastima. Suvlasnici „KENO“ su Jelenko Lolić, njegova suvlasnička firma „Financ“ i „Optimum Consulting&Education“ u vlasništvu Aleksandra Grgića, Bojana Kresojevića i Darka Milunovića. Jelenko Lolić i „Finance“ u posao su ušli jer je ideja da se za klađenje iskoristi mreža sa više od 4.000 aparata za dopunu računa mobilnih telefona.

Lobiranje i pritisak preko plaćenih tekstova

Počnimo redom. Javnost se prvi put srela sa ovom temom preko medija, ali je nisu novinari otvorili, već marketinški odjel ALPIS-a. Članice samoorganizovanih i samoproglašenih udruženja ALPIS i UPIS su putem plaćenih medijskih objava, zakupljujući danima čitave stranice, poveli pravi mali rat protiv Vlade, Ministarstva finansija, Narodne skupštine RS, ali i “Lutrije RS”.

Od marta ove godine, kada se krenulo u proceduru usvajanja novog Zakona o igrama na sreću, putem medija u RS objavljeno je više stotina članaka sponzorisanih od strane ALPIS-a u kojima su skretali pažnju na štetne posljedice Zakona.

Kao posljedicu lošeg zakonskog rješenja tvrdili su da će 15.000 ljudi u ovoj industriji dobiti otkaz, a da će Budžet RS po osnovu prihoda izgubiti 60 miliona maraka. Zvanična statistika za sada takve potrese nije zabilježila.

Oglasi su potpisivani sa ALPIS – Asocijacija legalnih priređivača igara na sreću. Sam potpis je sporan, jer asocira da su u njemu samo priređivači koji posluju legalno, a svi ostali su ilegalni. S druge strane, tih nekoliko osnivača Udruženja ne dozvoljavaju drugima da postanu punopravni članovi, odnosno mogu biti samo članovi bez prava glasa – posmatrači, čime su ekskluzivno pravo na donošenja odluka rezervisali za sebe. Na pitanje ko su im članovi u ALPIS-u kažu da se ti podaci nalaze na njihovom sajtu, koji ne postoji. Kako saznajemo, punopravne članice su samo “Mozzart”, “Premier”, “Williams” i “Meridian”.

Podsjećamo da su kladionice „Premier“ odmah nakon usvajanja Zakona najavile zatvaranje i gašenje svojih kladionica u RS, ali do toga, po svemu sudeći, nije došlo.

Pored „otimanja“ posla, kladioničari su tvrdili kako im je vlast oporezivanjem sportskog klađenja otjerala kladioničare iz objekata, te da usput Zakon ne štiti maloljetnike.

Kao neke od najodgovornijih za, kako su ocijenili „kriminalno“ zakonsko rješenje, identifikovali su Zoru Vidović, ministra finansija u Vladi RS, koja je optužena da je popustila pred sumnjivim kapitalom iz Bugarske i Austrije.

„Zora Vidović je krenula stopama Edija Rame, albanskog premijera. On je istim zakonom svjesno uništio privatne legalne priređivače, a igrače gurnuo na crno tržište sve zbog firme svog brata Olsija Rame koji će, iza paravana narodne lutrije, dobar dio prihoda od lutrije prigrabiti za sebe”, samo je jedna od optužbi koju izdvajamo kako bismo pokazali da kladioničari nisu birali oružje kako bi zaštitili svoje interese.

Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, kazao je kako je bio meta lobista i to u prestonici Srbije.

“Jurili su me lobisti po Beogradu u vezi sa ovim Zakonom, ali me nisu izjurili”, priznao je Višković pred poslanicima u momentima kada se raspravljalo o Prijedlogu zakona. Nije se premijer osjetio dužnim da detaljnije objasni ko ga „jurio“, da li je to nezakonito i da li je to prijavio nadležnim institucijama.

ALPIS: Pitanje dana kada ćemo prestati sa radom

Nekoliko mjeseci nakon usvajanja Zakona u Udruženju ALPIS kažu kako postoje jasne indicije da je javni poziv preko kojeg je “Lutrija” izabrala svog partnera namješten.

„Od ponuđača se tražilo da u prethodne tri godine ima promet od tri milijarde evra i desetogodišnje iskustvo u priređivanju elektronskih igara na sreću, a “Lutrija RS” je kao najboljeg ponuđača odabrala kompaniju koja je osnovana u Lucernu u Švajcarskoj prije samo dva mjeseca i sa samo dva zaposlena”, odgovorili su nam u ALPIS-u i dodali kako zbog nezakonito raspisanog i sprovedenog javnog poziva spremaju tužbu.

Sa druge strane, dodaju oni, Zakon ih je doveo pred gašenje i samo je pitanje kada će prestati sa poslovanjem.

Iako imaju 3.000 zaposlenih ne odustaju od procjene da je ugroženo 15.000 radnih mjesta.

„Priređivači igara na sreću za svoje poslovanje moraju angažovati kompanije koje proizvode namještaj, kompjutere i drugu tehniku.

Tu je i veliki broj IT kompanija za održavanje sistema i servera, za nabavku kancelarijskog, sanitarnog i drugog materijala, kao i kompanije specijalizovane za uređenje prostora i objekata, marketinške kompanije i mnoge druge firme. Sve to čini oko 15.000 ljudi čija radna mjesta direktno zavise od ove industrije“, sabrali su u ALPIS-u.

Poručuju kako će veće posljedice zbog usvajanja novog Zakona da trpe korisnici Budžeta RS, jer se po Zakonu o igrama na sreću od prihoda od naknada sredstva izdvajaju za projekte socijalne zaštite.

Zvanični podaci ne prate priču ALPIS-a

Međutim, podaci koje smo dobili od Republičke uprave za igre na sreću ne potkrepljuju njihove tvrdnje.

Naime, od maja do avgusta 2019. godine ostvareni prihod od naknada za priređivanje igara na sreću iznosio je 14,15 miliona KM što je za 5,13 miliona KM ili 57 odsto više u odnosu na isti period prošle godine kada je na snazi bio prethodni Zakon o igrama na sreću.

Kada je u pitanju prihod u ovoj godini, zaključno sa septembrom, on je iznosio 28,2 miliona maraka – najviše od naknada za priređivanje kladioničarskih igara na sreću od kojih je prikupljeno nešto preko deset miliona maraka.

Pokušali smo saznati i ko je i koliko od kladioničara uplatio u budžet po osnovu naknada, ali u Upravi poručuju da je to službena tajna.

Međutim, uvidom u njihove finansije jasno se vidi kako imaju višemilionske prihode.

Prema podacima u koje je CAPITAL imao uvid kladionica „Williams“ je u prošloj godini prihodovala 28,41 milion maraka i od toga ostvarila 12,24 miliona KM dobiti.

„Premier“ je imao prihode od 24,11 miliona KM i dobit od 14,14 miliona KM, a „Mozzart“ 18,13 miliona KM prihoda i 2,86 miliona KM dobiti.

U Republičkoj upravi negiraju da novi Zakon na bilo koji način doprinosi maloljetničkom kockanju.

„I novi, kao i prethodni zakoni o igrama na sreću, sadrže vrlo jasne zabrane u vezi sa učešćem maloljetnika u igrama na sreću“, kazali su oni.

Njihovi argumenti „ne drže vodu“, jer zapravo ni izmjenama Zakona nije riješen društveni problem sa maloljetničkim kockanjem, s obzirom na to da se samouslužni terminali za kockanje, bez ikakvog ograničenja, mogu postaviti u svim kafićima, restoranima ili na drugim mjestima u gradu. Konobari neće kontrolisati djecu mlađu od 18 godina kada na školskom odmoru dođu u kafić i uzmu tiket.

Lokali koji imaju aparate za bingo, trke pasa ili sportsko klađenje morali bi jasno naznačiti da je zabranjen ulaz za osobe ispod 18 godina, odnosno izričito od svakog tražiti ličnu kartu i službeno evidentirati osobe koje ulaze. Drugo, za razliku od kazina, ugostiteljski objekti nisu dužni imati video-nadzor čime se prikriva identitet osobe koja koristi aparate za igre na sreću ili u slučaju nekog incidenta.

Uprava za igre na sreću RS je u odgovorima izbjegla da se osvrne na ovaj problem u praksi koji je ostao neriješen, a ostala nam je dužna i odgovore na dio drugih pitanja koje smo im poslali, pravdajući se da nisu nadležni za njih.

Zanimljivo je da smo ista pitanja istovremeno poslali i Ministarstvu finansija RS, a koji su nas za sve odgovore uputili upravo na adresu Republičke uprave za igre na sreću.

Nekoliko naših pitanja ignorisalo je i Udruženje legalnih priređivača igara na sreću (ALPIS).

Kumovsko kockanje

Poslovanje sa sumnjivim partnerima nije novost za “Lutriju” i aktuelnu vlast u Republici Srpskoj. Milorad Dodik je kao predsjednik Vlade (1998) svog kuma Mileta Radišića postavio za direktora „Lutrije“, a koji će ostati upamćen po skandalu sa kiparskom firmom “Glory”.

Radišić i Dodik su se u martu 2000. godine uputili u Limasol na Kipru i potpisali štetni ugovor između “Lutrije” i tamošnje kompanije “Glory”. Ugovorom je predviđeno da kompanija sa Kipra u partnerstvu s “Lutrijom RS” ulaže jedan računar i jednog delegata u menadžerski tim, a sve ostale troškove – finansijske, materijalne, ljudske resurse i infrastrukturu snosi “Lutrija RS”.

Ubrzo nakon toga, “Lutrija RS” je kupila lutrijski materijal u vrijednosti od 7,3 miliona maraka koji nikada nije upotrijebljen. Po svemu sudeći, ovaj posao je poslužio za izvlačenje novca iz “Lutrije RS”. Nakon što je 2000. godine Dodik izgubio izbore, došlo je i do smjene na čelu “Lutrije”. Prije nego što će napustiti direktorsku fotelju, Radišić je jednostrano raskinuo ugovor sa kiparskim partnerom, a “Glory” je pod prijetnjom tužbe od Republike Srpske tražila oko 82 miliona maraka odštete.

Kad je 2006. godine Dodik ponovo postao premijer za novog direktora “Lutrije” postavljen je Siniša Dojčinović, sin rođene sestre Mileta Radišića. Interesantno je da su se ubrzo nakon sklapanja sumnjivog posla pojavile informacije da je Milorad Dodik postao vlasnik vile na Kipru, što je on u više navrata demantovao. U svakom slučaju, kada je “Lutrija RS” u pitanju interesi Dodikovog kuma Mileta Radišića ne dovode se u pitanje.

Prošle godine, u kojoj su, prema izvještaju revizora, u “Lutriji” zabilježeni gubici veći od 650.000 KM, “Lutrija RS” je iskeširala oko 3,2 miliona maraka Radišiću za poslovni prostor u njegovoj zgradi u takozvanom „Picinom parku“ u Banjaluci. U tu sumu spada i oko 500.000 KM isplaćenih akcionarima koji su bili protiv ove kupovine, o čemu je CAPITAL pisao.

“EGT” sistem – Makedonska video-lotarija je za partnera izabrala bugarskog proizvođača kockarske opreme „EGT“ koji pruža i naplaćuje usluge za održavanje sistema, iznajmljuje mašine i softver. Prema mišljenju stručnjaka sa tržišta sa kojima smo razgovarali, u ovakvim partnerstvima najbolje prolazi firma čija je oprema. Još nije jasno da li će se i “Lutrija RS” odlučiti da radi sa istom bugarskom kompanijom, ali u svakom slučaju o načinu raspodjele dobiti, koji se primjenjuje u Makedoniji, i koliko je to isplativo za državu više ćemo pisati u idućem tekstu”.
(Capital)

Tags

Related Articles

Close